HR/Prabhupada 0800 - Karl Marx. On misli da će osjetila radnika biti zadovoljena

Revision as of 17:34, 30 September 2018 by Vanibot (talk | contribs) (Vanibot #0023: VideoLocalizer - changed YouTube player to show hard-coded subtitles version)
(diff) ← Older revision | Latest revision (diff) | Newer revision → (diff)


730906 - Lecture SB 05.05.01-8 - Stockholm

Prabhupāda: Karl Marx. On razmišlja kako radnik, kako će njegova osjetila biti zadovoljena. To je njegova filozofija. Zar ne?

Bhakte: Da.

Prabhupāda: On misli da kapitalisti, oni zadovoljavaju samo svoja osjetila u luksuzu, zašto ne radnici koji zapravo rade. To je njegova filozofija. Centralna točka je zadovoljavanje osjetila. Samo pokušajte shvatiti. Cijeli svijet je zauzet sa različitim nazivima, ali centralna točka je zadovoljavanje osjetila. To je sve. Da li bilo tko ima bilo što protiv ovog, ovdje prisutnog? Ali ovdje Ṛṣabhadeva kaže, nṛloke kaṣṭān kāmān arhate, na arhate. Na ayam deho deha-bhājāṁ nṛloke kaṣṭān kāmān arhate viḍ-bhujāṁ ye (SB 5.5.1).. Takvu vrstu teškog rada, također obavljaju psi i svinje. Stoga da li to znači da mi moramo raditi, mi imamo ovaj ljudski oblik tijela, i mi trebamo raditi baš poput pasa i svinja? Zapravo to oni i rade. Ništa više od toga. Psi i svinje, su zaokupljeni dan i noć istim stvarima: kako jesti, kako spavati, kako imati seksualan život, kako se braniti. Čovjek također radi na isti način, samo pod drugačijim nazivom. Nacionalizam, socijalizam, ovaj "izam" onaj "izam", ali radnje pasa i svinja i ljudskog društva, tako-zvano civiliziranog, suština je ista. Stoga Ṛṣabhadeva kaže da psi i svinje oni rade toliko teško za zadovoljavanje osjetila, no ovaj ljudski oblik tijela nije tome namijenjen. On je namijenjen za drugačiji put.

To moderna civilizacija ne zna. Moderan čovjek, društvo, oni to ne znaju. Oni jednostavno misle, "Da, pas spava na ulici. Mi moramo imati velike zgrade, vrlo lijepe apartmane, vrlo lijepo postolje kreveta. To je napredak civilizacije. Inače je primitivna, ako ostanemo u istom standardu, spavamo bilo gdje, bez namještaja, bez..." No nakon svega glavna tema je spavanje, ništa više od toga. Slično, uzmite hranjenje također, ili razmnožavanje također. Tada, pitanje će biti, što onda kažete čemu služi ljudski oblik života? Odgovor je tapo divyaṁ putrakā yena sattvaṁ śuddhyed (SB 5.5.1). Ljudski život je namijenjen tapasyi, tapasya. Tapasya znači strogost. Poricanje ovog, poricanje. Mačke i psi su zadovoljni - ako jedu više, oni misle da uživaju. Danas i ljudska bića također. Oni jedu toliko mnogo predjela, piju. Proučili smo to u avionu. Prije jela, dostave vino, da vam pojačaju tek, potom jedi toliko mnogo, ogromne količine. Jeste li to vidjeli?

Bhakta: Da.

Prabhupāda: Da, stoga to je njihovo uživanje. No Ṛṣabhadeva kaže, ili śāstra kaže, "Ne, ne. Ne bi smjeli jesti uopće. To je tvoje savršenstvo." Samo pogledajte. Ovi, ovi ljudi poput životinja, oni toliko mnogo jedu, oni uživaju, ali tvoj zadatak bi trebao biti da smanjiš, do razine potrebe, ne više od toga. Stoga jesu li oni spremni? Ne. To je vrlo teško. No to je cilj. poput Raghunātha Dāsa Gosvāmī. Raghunātha Dāsa Gosvāmī je bio sin vrlo bogatog čovjeka. Njegov otac i ujak su bili vrlo bogati ljudi u... Prije pet stotina godina, prihod je bio dvanaest lakha rupija godišnje. Taj jedan lakh, stotinu tisuća rupija. Mislim da se u danas, ta vrijednost povećala stotinu tisuća puta