SR/Prabhupada 0230 - Prema vesdkoj civilizaciji, društvo se deli na četiri reda



Lecture on BG 2.1-5 -- Germany, June 16, 1974

To (Bhagavad-gita) je zapravo bila diskusija između Arđune i Krišne, trenutak pre početka Bitke na Kurukšetri. Pravi predmet diskusije je bio u okviru objave rata... Arđuna je saznao da, "na protivničkoj strani su moji rođaci", i stoga je bio nevoljan da ih pobije. Krišna je onda posavetovao Arđunu, "Svako treba da izvršava svoju propisanu dužnost..."... ... "bez da uzima u obzir lični gubitak ili dobitak". Po Vedskoj civilizaciji, postoje četiri različite sekcije u društvu. Te sekcije su prisutne svuda u svetu. To je veoma prirodno. Kao što iz studije našeg tela zaključujemo da postoji glava, ruka, stomak i noga... ...tako i u društvu mora da postoji klasa ljudi (brahmane) koji treba da se prihvate kao mozak tog društva... ... a treba da postoji još i klasa ljudi (kšatrije) koji će da štite društvo od raznih opasnosti... ... pa onda klasa ljudi (vaišje) koji su stručnjaci u proizvodnji žitarica za ishranu... ...a ujedno i stručnjaci za zaštitu krava i trgovinu. Ostatak ljudskog stanovništva - naime oni koji ne mogu da deluju kao mozak društva, niti mogu da ga zaštite od opasnosti... ...niti su u stanju da proizvode žitarice i štite krave - takva klasa ljudi se nazivaju "šudre" (radnička klasa) ... Neizbežno je - da bi telo bilo kompletno - da postoji odeljenje mozga, odeljenje ruku... ...odeljenje stomaka, i odeljenja za hodanje i izvršavanje rada.

Arđuna je pripadao grupi ljudi zaduženih za zaštitu društva (kšatrije, administratori, upravitelji, vladari). I kada je (jedan takav kšatrija, kao što je bio) Arđuna odbio da se bori... ...Krišna ga je posavetovao, "Tvoja dužnost je da se boriš". Generalno govoreći, ubijanje uopšte nije dobro, međutim - kada postoje neprijatelji, agresori... ...u tom slučaju se ubijanje ne smatra grehom. Ta druga grupa u Boju na Kurukšetri (Kurui, Arđunini protivnici) ... ... Oni su predstavljali agresore u odnosu na Arđuninu grupu (Pandave). I dok je to bila scena za Bhagavad-gitu... ...Prava svrha (bitke) je bila da Krišna da instrukcije Arđuni u vezi duhovnog razumevanja.

Duhovno razumevanje prvenstveno znači da se zna šta je duh... Ako prvo ne znamo šta je duh - gde je tu onda duhovno razumevanje? Ljudi su previše zadubljeni u svoja biološka tela. To se naziva "materijalizam". Ali kada shvatimo šta je duh i kada se ponašamo u skladu sa tim shvatanjem - to se onda naziva "spiritualizam". Arđuna je oklevao da se upusti u borbu sa protivnicima, jer je bio u telesnom srodstvu sa njima. Usled toga, počela je diskusija između Arđune i Krišne, prvo kao jedna prijateljska diskusija. Međutim, čim je Arđuna shvatio da prijateljski razgovor neće rešiti njegov problem - postao je Krišnin učenik. Arđuna se predao Krišni, "...šišjas te aham sadhi mam tvam prapanam" (BG 2.7: "...sada sam Tvoj učenik, i duša predana Tebi; molim Te - poduči me"). "Moj dragi Krišna, do sada smo razgovarali kao prijatelji. Od sada, ja sam samo Tvoj običan učenik"... "Molim Te, spasi me Tvojom instrukcijom. Šta treba da uradim?" U toj fazi, Krišna je ovako posavetovao Arđunu : "Šri Bhagavan reče...(B.-gita 2.11,'...žališ za onim što nije vredno žaljenja...mudraci ne žale ni za živima - a ni za mrtvima')". Neko može da postavi pitanje : ko je taj koji je sve te stvari objasnio Arđuni...?... ... i ko je zapravo autor Bhagavad-gite? Bhagavad-gitu je izgovorio lično Krišna (Svevišnji Bog)... ...U vidu diskusije između Krišne i Arđune (ratnik i princ iz porodice Pandava), koju je zapisao (mudrac) Vjasadeva, i koja je kasnije objavljena u formi knjige. Baš kao što snimamo sve ovo što ja govorim, i kasnije to objavljujemo u formi knjige. Dakle, u ovoj knjizi (Bhagavad-giti) se ovako kaže : "bhagavan reče...". Vjasadeva je pisac, i on ne kaže "ovo ja izgovaram"... već Vjasadeva piše na sledeći način, "i (onda) Vrhovna Božanska Ličnost kaže (to i to)..."