HR/Prabhupada 0272 - Bhakti je transcendentalna
Lecture on BG 2.10 -- London, August 16, 1973
To su djelatnosti, budalaste djelatnosti. Ali kad je neko u vrlini, on je razborit. On može shvatiti što je vrijednost života, kako treba živjeti, što je svrha života, što je cilj života. Cilj života je shvatiti Brahman. Brahma jānātīti brāhmaṇaḥ. Stoga dobra kvaliteta znači brāhmaṇa. Slično tome, kṣatriya. To su guṇa-karma-vibhāgaśaḥ. Guṇa. Guṇa se mora uzeti u obzir. Śrī Kṛṣṇa je stoga rekao: catur vārṇyaṁ mayā sṛṣṭaṁ guṇa-karma-vibhāgaśaḥ (BG 4.13). Mi smo zarobljeni jednom od guṇa. Vrlo je teško. Ali odmah možemo nadići sve guṇe. Odmah. Kako? Procesom bhakti yoge. Sa guṇān samatītyaitān brahma-bhūyāya kalpate (BG 14.26). Ako se posvetite procesu bhakti-yoge, onda više niste pod utjecajem nijedne od ove tri kvalitete, vrline, strasti i neznanja. To je također rečeno u Bhagavad-gīti: māṁ ca avyabhicāriṇī bhakti-yogena sevate. Svako ko je angažiran u predano služenje Kṛṣṇe, avyabhicāriṇī, bez ikakvog odstupanja, postojano, s revnom pažnjom, takva osoba, māṁ cāvyabhicāriṇī yogena, māṁ ca avyabhicāreṇa yogena bhajate māṁ sa guṇān samatītyaitān (BG 14.26). odmah postaje transcendentalna prema svim tim kvalitetama. Tako predano služenje nije u okviru tih materijalnih kvaliteta. Ono je transcendentalno. Bhakti je trandscendetalna. Stoga Kṛṣṇu ili Boga ne možete shvatiti bez bhakti. Bhaktyā māṁ abhijānāti (BG 18.55). Samo bhaktyā māṁ abhijānāti. Inače nije moguće. Bhaktyā māṁ abhijānāti yāvan yas cāsmi tattvataḥ. Stvarnost, u stvranosti, ako želite razumijeti što je Bog, onda morate prihvatiti ovaj proces bhakti, predano služenje. Onda možete nadići. Stoga u Śrīmad Bhāgavatamu, Nārada kaže: tyaktvā sva-dharmaṁ caraṇāmbujaṁ harer (SB 1.5.17). Ako bilo ko, čak i iz sentimenta, napusti dužnost zanimanja u skladu sa svojom guṇom... To se zove svadharma... Svadharma znači dužnost u skladu sa zadobijenim kvalitetama. To se zove svadharma. The brāhmaṇa, kṣatriya, vaiśya, śūdra, podijeljeni su guṇa-karma-vibhāgaśaḥ (BG 4.13), prema guṇi and karmi.
Ovdje Arjuna kaže kārpaṇya-doṣopahataḥ-svabhāvaḥ (BG 2.7). "Ja sam kṣatriya." On shvaća: "Ja griješim. Odbijam da se borim. Zato je to kārpaṇya-doṣa, bijedno." Bijedno znači da imam sredstava a ako ih ne trošim nazivam se škrticom, kṛpaṇatā. Znači kṛpaṇatā, postoje dvije klase ljudi, brāhmaṇa i śūdra. Brāhmaṇa i śūdra. Brāhmaṇa znači on nije škrtac. On ima priliku, veliki posjed ovog ljudskog oblika života, mnogo milijuna dolara vrijedno, ovo ljudsko... Ali ne koristi ga pravilno, već se samo gleda: "Kako sam lijep." To je sve. Samo iskoristi svoju ljepotu ili posjed, ljudsko... To je brāhmaṇa, biti širokogrudan.