SR/Prabhupada 0059 - Ne zaboravite svoj pravi posao: Difference between revisions

(Created page with "<!-- BEGIN CATEGORY LIST --> Category:1080 Serbian Pages with Videos Category:Prabhupada 0059 - in all Languages Category:SR-Quotes - 1975 Category:SR-Quotes - L...")
 
(Vanibot #0023: VideoLocalizer - changed YouTube player to show hard-coded subtitles version)
 
Line 6: Line 6:
[[Category:SR-Quotes - in Mexico]]
[[Category:SR-Quotes - in Mexico]]
<!-- END CATEGORY LIST -->
<!-- END CATEGORY LIST -->
<!-- BEGIN NAVIGATION BAR -- DO NOT EDIT OR REMOVE -->
{{1080 videos navigation - All Languages|Serbian|SR/Prabhupada 0058 - Duhovno telo znači večni život|0058|SR/Prabhupada 0060 - Život ne može da se stvori iz materije|0060}}
<!-- END NAVIGATION BAR -->
<!-- BEGIN ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->
<!-- BEGIN ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->
<div class="center">
<div class="center">
Line 14: Line 17:


<!-- BEGIN VIDEO LINK -->
<!-- BEGIN VIDEO LINK -->
{{youtube_right|7CLRAsY3iw0|Ne zaboravite svoj pravi posao<br />- Prabhupāda 0059}}
{{youtube_right|schnBLbBWMc|Ne zaboravite svoj pravi posao<br />- Prabhupāda 0059}}
<!-- END VIDEO LINK -->
<!-- END VIDEO LINK -->


<!-- BEGIN AUDIO LINK -->
<!-- BEGIN AUDIO LINK -->
<mp3player>http://vaniquotes.org/w/images/750214BG.MEX_clip4.mp3</mp3player>
<mp3player>https://s3.amazonaws.com/vanipedia/clip/750214BG.MEX_clip4.mp3</mp3player>
<!-- END AUDIO LINK -->
<!-- END AUDIO LINK -->


Line 28: Line 31:
Onda se postavlja pitanje "Ako sam ja večan, zašto je na svetu toliko mnogo loših (bednih) uslova za život? I zašto sam primoran da umrem?" To je zapravo inteligentno pitanje, "Ako sam ja večan, zašto onda ostajem u ovom materijalnom telu koje je podložno smrti, rođenju, starosti i bolesti?" Prema tome, Kṛṣṇa nas uči da su ovi užasni uslovi života zbog ovog materijalnog tela. To su karmīji, što će reći oni koji su angažovani u zadovoljavanju svojih čula... Oni se zovu karmīji. Karmīji ne brinu za budućnost; oni jednostavno žele trenutne uslove (sredstva) za život. Kako dete bez roditeljskog staranja, ono se igra po ceo dan i ne haje za budućnost, ne ide u školu. Ali, u ljudskom obliku života, ako smo stvarno inteligentni, trebali bismo da damo sve od sebe da dobijemo život ili telo u kojem nema više smrti, rođenja, starosti i bolesti.  
Onda se postavlja pitanje "Ako sam ja večan, zašto je na svetu toliko mnogo loših (bednih) uslova za život? I zašto sam primoran da umrem?" To je zapravo inteligentno pitanje, "Ako sam ja večan, zašto onda ostajem u ovom materijalnom telu koje je podložno smrti, rođenju, starosti i bolesti?" Prema tome, Kṛṣṇa nas uči da su ovi užasni uslovi života zbog ovog materijalnog tela. To su karmīji, što će reći oni koji su angažovani u zadovoljavanju svojih čula... Oni se zovu karmīji. Karmīji ne brinu za budućnost; oni jednostavno žele trenutne uslove (sredstva) za život. Kako dete bez roditeljskog staranja, ono se igra po ceo dan i ne haje za budućnost, ne ide u školu. Ali, u ljudskom obliku života, ako smo stvarno inteligentni, trebali bismo da damo sve od sebe da dobijemo život ili telo u kojem nema više smrti, rođenja, starosti i bolesti.  


Zato ovaj pokret svesnosti Kṛṣṇe podučava ljude za tu svrhu. Osoba može reći "Ako sam jednostavno Kṛṣṇin bhakta, kako će moje materijalne potrebe biti zadovoljene?" Odgovor se nalazi u Bhagavad-gīti, da će se Kṛṣṇa pobrinuti za životne potrebe svakoga ko je jednostavno angažovan u svesnosti Kṛṣṇe. Kṛṣṇa se brine za svačije izdržavanje. Eko yo bahūnāṁ vidadhāti kāmān: "Vrhovna osoba ispunjava potrebe svih živih bića." Dakle, za bhaktu koji pokušava da da se vrati kući, natrag Bogu, neće biti oskudice. Budite sigurni. Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gīti, teṣāṁ satata-yuktānāṁ yoga-kṣemaṁ vahāmy aham: ([[Vanisource:BG 10.10|BG 10.10]]) "Ja brinem o bhakti koji je angažovan u Mojoj službi, da sve njegove životne potrebe budu ispunjene." Praktičan primer je da u pokretu svesnosti Kṛṣṇe mi imamo sto centara, a u svakom templu ne manje od 25 ljudi, znači 250 bhakta živi u njima. Mi nemamo fiksne (stalne) izvore prihoda, a na sve centre (grane) trošimo mesečno osamdeset hiljada dolara. Ali, miloćšu Kṛṣṇe mi ne oskudevamo, sve je podmireno. Ljudi su ponekad iznenađeni "Ovi ljudi ne rade, nemaju profesionalni posao, samo mantraju Hare Kṛṣṇa. Od čega žive?" Tu se ne postavlja pitanje. Ako mačke i psi mogu da žive od milosti Boga, bhakte mogu da žive veoma udobno od milosti Boga. Tu se ne postavlja pitanje, ali ako neko misli "Ja sam prihvatio svesnost Kṛṣṇe, ali ja patim i toliko toga mi nedostaje," za nih ili za sve nas je ovo savet (instrukcija) mātrā-sparśās tu kaunteya śītoṣṇa-sukha-duḥkha-dāḥ: ([[Vanisource:BG 2.14|BG 2.14]]) "Te patnje i zadovoljstva su kao zima i leto." Zimi nam voda nanosi bol, a leti nam donosi zadovoljstvo. I, kakav je položaj vode? Da li donosi zadovoljstvo ili bol? Ne donosi ni bol, ni zadovoljstvo, ali u određenim godišnjim dobima, kada nam dodirne kožu čini se da nam nanosi bol ili donosi zadovoljstvo. Takav bol i zadovoljstvo su ovde objašnjeni "Oni dolaze i odlaze. Oni nisu stalni." Āgama apāyinaḥ anityāḥ znači "Oni dolaze i odlaze; prema tome, oni nisu stalni." Kṛṣṇa zato savetuje tāṁs titikṣasva bhārata: "Samo tolerišite." Ali, ne zaboravite svoj pravi posao, svesnost Kṛṣṇe. Ne obraćajte pažnju na tu materijalnu patnju i zadovoljstvo.
Zato ovaj pokret svesnosti Kṛṣṇe podučava ljude za tu svrhu. Osoba može reći "Ako sam jednostavno Kṛṣṇin bhakta, kako će moje materijalne potrebe biti zadovoljene?" Odgovor se nalazi u Bhagavad-gīti, da će se Kṛṣṇa pobrinuti za životne potrebe svakoga ko je jednostavno angažovan u svesnosti Kṛṣṇe. Kṛṣṇa se brine za svačije izdržavanje. Eko yo bahūnāṁ vidadhāti kāmān: "Vrhovna osoba ispunjava potrebe svih živih bića." Dakle, za bhaktu koji pokušava da da se vrati kući, natrag Bogu, neće biti oskudice. Budite sigurni. Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gīti, teṣāṁ satata-yuktānāṁ yoga-kṣemaṁ vahāmy aham: ([[Vanisource:BG 10.10 (1972)|BG 10.10]]) "Ja brinem o bhakti koji je angažovan u Mojoj službi, da sve njegove životne potrebe budu ispunjene." Praktičan primer je da u pokretu svesnosti Kṛṣṇe mi imamo sto centara, a u svakom templu ne manje od 25 ljudi, znači 250 bhakta živi u njima. Mi nemamo fiksne (stalne) izvore prihoda, a na sve centre (grane) trošimo mesečno osamdeset hiljada dolara. Ali, miloćšu Kṛṣṇe mi ne oskudevamo, sve je podmireno. Ljudi su ponekad iznenađeni "Ovi ljudi ne rade, nemaju profesionalni posao, samo mantraju Hare Kṛṣṇa. Od čega žive?" Tu se ne postavlja pitanje. Ako mačke i psi mogu da žive od milosti Boga, bhakte mogu da žive veoma udobno od milosti Boga. Tu se ne postavlja pitanje, ali ako neko misli "Ja sam prihvatio svesnost Kṛṣṇe, ali ja patim i toliko toga mi nedostaje," za nih ili za sve nas je ovo savet (instrukcija) mātrā-sparśās tu kaunteya śītoṣṇa-sukha-duḥkha-dāḥ: ([[Vanisource:BG 2.14 (1972)|BG 2.14]]) "Te patnje i zadovoljstva su kao zima i leto." Zimi nam voda nanosi bol, a leti nam donosi zadovoljstvo. I, kakav je položaj vode? Da li donosi zadovoljstvo ili bol? Ne donosi ni bol, ni zadovoljstvo, ali u određenim godišnjim dobima, kada nam dodirne kožu čini se da nam nanosi bol ili donosi zadovoljstvo. Takav bol i zadovoljstvo su ovde objašnjeni "Oni dolaze i odlaze. Oni nisu stalni." Āgama apāyinaḥ anityāḥ znači "Oni dolaze i odlaze; prema tome, oni nisu stalni." Kṛṣṇa zato savetuje tāṁs titikṣasva bhārata: "Samo tolerišite." Ali, ne zaboravite svoj pravi posao, svesnost Kṛṣṇe. Ne obraćajte pažnju na tu materijalnu patnju i zadovoljstvo.
<!-- END TRANSLATED TEXT -->
<!-- END TRANSLATED TEXT -->

Latest revision as of 17:37, 17 October 2018



Lecture on BG 2.14 -- Mexico, February 14, 1975

Onda se postavlja pitanje "Ako sam ja večan, zašto je na svetu toliko mnogo loših (bednih) uslova za život? I zašto sam primoran da umrem?" To je zapravo inteligentno pitanje, "Ako sam ja večan, zašto onda ostajem u ovom materijalnom telu koje je podložno smrti, rođenju, starosti i bolesti?" Prema tome, Kṛṣṇa nas uči da su ovi užasni uslovi života zbog ovog materijalnog tela. To su karmīji, što će reći oni koji su angažovani u zadovoljavanju svojih čula... Oni se zovu karmīji. Karmīji ne brinu za budućnost; oni jednostavno žele trenutne uslove (sredstva) za život. Kako dete bez roditeljskog staranja, ono se igra po ceo dan i ne haje za budućnost, ne ide u školu. Ali, u ljudskom obliku života, ako smo stvarno inteligentni, trebali bismo da damo sve od sebe da dobijemo život ili telo u kojem nema više smrti, rođenja, starosti i bolesti.

Zato ovaj pokret svesnosti Kṛṣṇe podučava ljude za tu svrhu. Osoba može reći "Ako sam jednostavno Kṛṣṇin bhakta, kako će moje materijalne potrebe biti zadovoljene?" Odgovor se nalazi u Bhagavad-gīti, da će se Kṛṣṇa pobrinuti za životne potrebe svakoga ko je jednostavno angažovan u svesnosti Kṛṣṇe. Kṛṣṇa se brine za svačije izdržavanje. Eko yo bahūnāṁ vidadhāti kāmān: "Vrhovna osoba ispunjava potrebe svih živih bića." Dakle, za bhaktu koji pokušava da da se vrati kući, natrag Bogu, neće biti oskudice. Budite sigurni. Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gīti, teṣāṁ satata-yuktānāṁ yoga-kṣemaṁ vahāmy aham: (BG 10.10) "Ja brinem o bhakti koji je angažovan u Mojoj službi, da sve njegove životne potrebe budu ispunjene." Praktičan primer je da u pokretu svesnosti Kṛṣṇe mi imamo sto centara, a u svakom templu ne manje od 25 ljudi, znači 250 bhakta živi u njima. Mi nemamo fiksne (stalne) izvore prihoda, a na sve centre (grane) trošimo mesečno osamdeset hiljada dolara. Ali, miloćšu Kṛṣṇe mi ne oskudevamo, sve je podmireno. Ljudi su ponekad iznenađeni "Ovi ljudi ne rade, nemaju profesionalni posao, samo mantraju Hare Kṛṣṇa. Od čega žive?" Tu se ne postavlja pitanje. Ako mačke i psi mogu da žive od milosti Boga, bhakte mogu da žive veoma udobno od milosti Boga. Tu se ne postavlja pitanje, ali ako neko misli "Ja sam prihvatio svesnost Kṛṣṇe, ali ja patim i toliko toga mi nedostaje," za nih ili za sve nas je ovo savet (instrukcija) mātrā-sparśās tu kaunteya śītoṣṇa-sukha-duḥkha-dāḥ: (BG 2.14) "Te patnje i zadovoljstva su kao zima i leto." Zimi nam voda nanosi bol, a leti nam donosi zadovoljstvo. I, kakav je položaj vode? Da li donosi zadovoljstvo ili bol? Ne donosi ni bol, ni zadovoljstvo, ali u određenim godišnjim dobima, kada nam dodirne kožu čini se da nam nanosi bol ili donosi zadovoljstvo. Takav bol i zadovoljstvo su ovde objašnjeni "Oni dolaze i odlaze. Oni nisu stalni." Āgama apāyinaḥ anityāḥ znači "Oni dolaze i odlaze; prema tome, oni nisu stalni." Kṛṣṇa zato savetuje tāṁs titikṣasva bhārata: "Samo tolerišite." Ali, ne zaboravite svoj pravi posao, svesnost Kṛṣṇe. Ne obraćajte pažnju na tu materijalnu patnju i zadovoljstvo.