"Sanātana Gosvāmī u to vrijeme nije imao hram; objesio je Božanstvo na stablo. Tako je Madana-mohana pričao s njim, 'Sanātana, donosiš mi ove suhe ustajale čapatije, i ne daješ Mi čak ni zrno soli. Kako ću to jesti?' Sanātana Gosvāmī na to reče, 'Gospodine, kuda da idem? Štogod dobijem ponudim Tebi. Ti ljubazno prihvaćaš. Ne mogu se kretati; star sam čovjek.' Vidite. Tako je Kṛṣṇa morao to jesti. (smijeh) Budući da bhakta nudi, On ne može odbiti. Ye māṁ bhaktyā prayacchati. Prava stvar je bhakti. Što vi možete ponuditi Kṛṣṇi? Sve pripada Kṛṣṇi. Što posjedujete? Što je vaša vrijednost? I koja je vrijednost vaših stvari? To je ništa. Stoga je prava stvar bhaktyā; prava stvar je vaš osjećaj. 'Kṛṣṇa, ljubazno primi. Ja nemam kvalifikacija. Najpaliji sam i najpokvareniji, ali (plače) donio sam ovo za Tebe. Molim Te uzmi'. Ovo će biti prihvaćeno. Nemojte biti napuhani. Uvijek budite pažljivi. Imate posla s Kṛṣṇom. To je moj zahtjev. Hvala vam puno... (plače)"
|