Please join, like or share our Vanipedia Facebook Group
Go to Vaniquotes | Go to Vanisource


Vanipedia - the essence of Vedic knowledge

HR/Prabhupada 0052 - Razlika između bhakte i karmija

From Vanipedia


Difference Between Bhakta and Karmī - Prabhupāda 0052


Lecture on SB 1.2.9-10 -- Delhi, November 14, 1973

Ovo je razlika između bhakti i karma. Karma je osjetilno uživanje, a bhakti je zadovoljavanje Gospodina. Ista stvar. Zato ljudi ne mogu razumjeti šta je razlika između bhakte i karmija. Karmi zadovoljava vlastita osjetila, a bhakta zadovoljava Krsnina osjetila. Mora biti nekog zadovoljavanja cula. Ali kada zadovoljite Krsnu, to se zove bhakti. Hṛṣīkeṇa hṛṣīkeśa-sevanaṁ bhaktir ucyate (CC Madhya 19.170). Hṛṣīka znači osjetila, pročišćena osjetila. To sam objasnio neki dan, da je

sarvopādhi-vinirmuktaṁ
tat-paratvena nirmalam
hṛṣīkeṇa hṛṣīkeśa-
sevanaṁ bhaktir ucyate
(CC Madhya 19.170)

Bhakti ne znači zaustaviti svoj posao. Bhakti ne znači sentimentalni fanatizam. To nije bhakti. Bhakti znači da se uključe sva osjetila za zadovoljstvo vlasnika osjetila. To se naziva bhakti.

Stoga Krsnino ime je Hṛṣīkeśa. Hṛṣīka znači osjetila. I hṛṣīka Isa, On je kontroler osjetila. Zapravo, naša osjetila ne rade neovisno. Možemo to shvatiti. Krsna upravlja. Sarvasya caham hrdi sannivisto mattaḥ smṛtir jñānam apohanaṁ ca (BG 15.15). Mattaḥ smṛtir jñānam apohanaṁ ca. Znanstvenik radi, jer mu Krsna pomaže, on ne radi samostalno. To nije moguće. Ali on je želio na takav način. Stoga mu Krsna daje mogucnost. Ali, zapravo, Krishna radi. To je objašnjeno u Upaniṣadama. Bez Krishninog rada, bez gledanja, bez Krsninog gledanja, ne mozemo vidjeti. Baš kao što je sunčeva svjetlost objašnjena u Brahma-samhiti. YAC-cakṣur ESA Savita Sakale-grahāṇāṁ Sunce je jedno od Krishninih ociju.

yac-cakṣur eṣa savitā sakala-grahāṇāṁ
rājā samasta-sura-mūrtir aśeṣa-tejāḥ
yasyājñayā bhramati sambhṛta-kāla-cakro
govindam ādi-puruṣaṁ tam ahaṁ bhajāmi

Dakle, Sunce je jedno od Krishninih očiju, zato jer sunce tamo izlazi,zato jer sunce vidi, zato i ti vidis.. Ne možete vidjeti neovisno. Vi ste toliko ponosni na svoje oči. Koja je vrijednost vaših očiju ako nema sunčeve svjetlosti? Vi ne možete vidjeti. Čak i ova struja, izvedena je iz sunca. Pa zapravo kad Krišna vidi, i vi možete vidjeti. U tome je stvar. Tako naša osjetila ... U Bhagavad-giti je rečeno, sarvataḥ pani-Padam tat. Sarvataḥ pani-Pada ... Svugdje su Krishnine ruke i noge. Koje su to? Moje ruke, tvoja ruka, tvoja noga - to je Krsna-a. Baš kao i kad netko kaže da sam dobio podružnice diljem svijeta. Dakle, te grane funkcionisu pod upravom Vrhovne Osobe. Slično tome, Krsna. Krishna je stoga zvan Hṛṣīkeśa, Hṛṣīkeśa. Dakle, posao je ... Bhakti znači kada smo angažirali naša hṛṣīka, naše indriyas, naša osjetila, u službi vlasnika osjetila. To je naš savršen život. To je naše savrsenstvo... No, čim zaželimo da koristimo svoja osjetila za uživanje u osjetilima, to se zove karma. To se zove materijalni život. Tako, dakle, za bhaktu ne postoji ništa materijalno. To je īśāvāsyam idam sarvam (ISO 1). Bhakta vidi da sve pripada Krsni. Īśāvāsyam idam sarvam jat kiñca jagatyāṁ jagat, Tena tyaktena bhuñjīthā. Sve pripada Krsni. Zato što god nam Krišne daje ... Baš kao gospodar. Gospodar dozvoljava nešto i za sluge, "Možete uživati ​​u ovome." Ovaj Prasadam. Prasāde sarva-duḥkhānāṁ hānir asyopajā ... To je život. Ako ste postali svjesni Krišne, ako shvatite da "sve pripada Krishni, čak moje ruke i noge, one također pripadaju Krishni, svi dijelovi mog tijela, oni pripadaju Krishni, onda bi ih trebalo koristiti za Krishnu, "to se naziva bhakti.

anyābhilāṣitā-śūnyaṁ
jñāna-karmādy-anāvṛtam
ānukūlyena kṛṣṇānu-
śīlanaṁ bhaktir uttamā
(Brs. 1.1.11)

To je sta je Krishna zelio, Arjuna je učinio. On je zelio da zadovolji svoja osjetila i ne bori se, , ali on je priznao nakon sto je cuo Bhagavad-giti "Da, Krishna je Vrhovna Osoba."

ahaṁ sarvasya prabhavo
mattaḥ sarvaṁ pravartate
iti matvā bhajante māṁ
budhā bhāva-samanvitāḥ
(BG 10.8)

Ove stvari su vrlo lijepo objašnjene u Bhagavad-giti. To je preliminarna studija duhovnog života. I ako smo doista uvjereni u nauk Bhagavad-gite, predati ce mo se Krsni. Krishna to želi. Sarva-dharmān parityajya mam ekam saranam vraja (BG 18.66). To On želi. Kad mi zapravo prihvatimo ovaj proces, to se zove sraddha. Sraddha. To je objasnio Kaviraja Gosvāmīya, šta je smisao sraddhe.