HR/Prabhupada 0243 - Učenik dolazi Guru zbog prosvjetljenja

From Vanipedia
Jump to: navigation, search
Go-previous.png Prethodna stranica - Video 0242
Sljedeća stranica - Video 0244 Go-next.png

A disciple Comes to the Guru for Enlightenment - Prabhupāda 0243


Lecture on BG 2.9 -- London, August 15, 1973

Pradyumna: Prijevod, "Sañjaya je rekao: Rekavši tako,Aryuna, kažnjavalac neprijatelja, je rekao Krsni." "Govinda, neću se boriti , i zašutio."

Prabhupāda: U prethodnom stihu, Aryuna je rekao da "Nema dobitka u ovoj borbi, jer druga strana, oni su svi moji rođaci, bliski ljudi, i ako ih ubijem, čak i ako pobjedim, koja je vrijednost toga." To smo objasnili, da takva vrsta odvojenosti, se nekada dogodi u neznanju. Zapravo, to bas nije inteligetno postavljeno. I na taj naćin , evam uktvā, " govoreći da . "Da nema dobitka u borbi." Evam uktvā, "govoreći to," hṛṣīkeśam, on govori gospodaru čula. I u prethodnom stihu je rekao, śiṣyas te 'haṁ prapannam: (BG 2.7) "Ja sam Tvoj predani učenik." I Krsna je postao guru, i Aryuna je postao učenik. Prije su pričali kao prijatelji.Ali takav razgovor ne može riješiti nijedno ozbiljno pitanje. Kada je neka ozbiljna tema ,mora se iznjeti autoritetima. I hṛṣīkeśam, to sam već objasnio par puta.

Hṛṣīka znaći čula, a īśa znaći gospodar. Hṛṣīka-īśa, kada se spojeni: Hṛṣīkeśa. I slićno tome , Aryuna isto. Guḍāka īśa. Guḍāka znaći tama, i īśa... Tama znaći neznanje.

ajñāna-timirāndhasya
jñānāñjana-śalākayā
cakṣur-unmīlitaṁ yena
tasmai śrī-guruve namaḥ

Dužnost guru- a je ....śiṣya, učenik, dolazi guru za prosvjetljenje. Svatko se rodio budalast.Svatko. Čak i ljudska bića, jer dolaze evolucijom iz životinjskog carstva, rođenje je isto, neznanje,kao životinje. I stoga,iako je netko ljudsko biće, on treba obrazovanje. Životinja ne može primiti obrazovanje,ali ljudska osoba može. I stogasastra kaže, nāyaṁ deho deha-bhājāṁ nṛloke kaṣṭān kāmān arhate vid-bhujāṁ ye (SB 5.5.1). Par puta sam recitirao ovaj stih, dasada U položaju nižem od ljudskog, moramo raditi vrlo teško, samo za četiri potrebe života: jedenje ,spavanje branjenje i razmnožavanje. Zadovoljavanje čula.Zadovoljavanje čula je glavni cilj.I stoga svatko mora raditi vrlo teško. Ali u ljudskom obliku života, Kṛṣṇa nam daje toliko mogućnosti, inteligencije. Mi možemo imati napraviti naš život vrlo udoban, ali sa ciljem dostizanja savršenstva u Svjenosti Krsne. Živite udobno.To je uredu.Ali nemojte živjeti kao životinje, samo povečavajući čulno uživanje. Ljudski trud je usmjeren na to kako da živimo udobno, ali oni žele živjeti udobno za čulno uživanje. To je pogreška moderne civilizacije. Yuktāhāra-vihāraś ca yogo bhavati siddhiḥ. U Bhagavad-gītā it se kaže yuktāhāra. Da , moraš jesti, moraš spavati, moraš zadovoljiti svoja čula, moraš organizirati neku obranu - koliko god je moguće, da se ne odvraća pažnja. Morate jesti, yuktāhāra. To je činjenica. Ali ne atyāhara. Rūpa Gosvāmī je savjetovao u svojoj Upadeśāmṛta,

atyāhāraḥ prayāsaś ca
prajalpo niyamagrahaḥ
laulyaṁ jana-saṅgaś ca
ṣaḍbhir bhaktir vinaśyati
(NOI 2)

Ako želiš napredovati u duhovnoj svjesnosti - jer to je jedini cilj života - onda ne trebaš jesti previše, , atyāhāraḥ ili skupljati više. Atyāhāraḥ prayāsaś ca prajalpo niyamagrahaḥ. To je naša filozofija.