HR/Prabhupada 0801 - Tehnologija nije predmet okupacije brahmane, ksatriye ili vaisye
Lecture on SB 1.7.16 -- Vrndavana, September 14, 1976
Stoga ovdje, brahma-bandhu... Aśvatthāmā je rođen od brāhmaṇe, Droṇācārya. No on je ubio petoricu sinova Draupadī na vrlo odvratan način, dok su oni spavali. Stoga kako uopće govoriti o brāhmaṇi, on je čak niži od kṣatriye. Zato jer kṣatriya također ne ubija nikoga dok spava. Kṣatriya izaziva, nudi mu oružje, bori se, i jedan od njih je ubijen. To je... Stoga je ovdje brahma-bandhoḥ ātatāyinaḥ. Ātatāyinaḥ, agresor. Svatko tko otme nečiju ženu se naziva agresorom. Onaj koji zapali tvoju kuću, on je agresor. Onaj koji te dolazi ubiti sa oružjem, on je agresor. Na ovaj način postoji lista agresija. Stoga agresor može biti odmah ubijen. Ako je netko agresor, nema grijeha u ubijanju agresora. Neprijatelj koji pali kuće, daje otrov, napada iznenada sa smrtonosnim oružjem, pljačka bogatstvo, ili okupira poljoprivredno polje ili namami nečiju suprugu se zove agresor. Sve... To je Vedsko znanje. Sve ima definiciju.
Stoga je taj Aśvatthāmā bio agresor. Tako je Arjuna odlučio da ga ubije. On je, iako je bio rođen u brāhmaṇa obitelji... Prirodno se za osobu rođenu u brāhmaṇa obitelji očekuje da postane brāhmaṇa svojim kvalifikacijama. To je bio trening. Brahmacārī... Općenito sinovi brāhmaṇa, i kṣatriya također, osobito te dvije sekte, sve do vaiśya, oni su bili trenirani kao brahmacārīji. I śūdre nisu bili zainteresirani. Vrata su otvorena za svakoga, ali niže klase, osim brāhmaṇa, kṣatriya, one nisu bile zainteresirane da postanu brahmacārī, ili njihovi roditelji nisu bili zainteresirani. Baš kao što ćemo mi otvoriti ovu brahmacārī školu, ili āśram, ali sumnjam da ćemo dobiti mnogo djece. Zato jer su u ovom dobu ljudi zainteresirani da postanu śūdre. Nitko nije zainteresiran da postane brāhmaṇa. Tehnologija. Tehnologija znači śūdra. Tehnologija nije posao brāhmaṇa, kṣatriya, ili vaiśya. Ne.. Baš kao kovač, zlatar, stolar, zanatlija. To su tehnologije. One su namijenjene za śūdre. Brāhmaṇas, oni su trenirani kako da postanu istinoljubivi, kako da postanu kontrolori osjetila, kako da postanu jednostavni, kako da postanu tolerantni, na ovaj način. Kṣatriya - kako da postanu jaki, snažni, hrabri, da ne bježe kada je prisutan izazov, da ne bježe od borbe, da posjeduju zemlju, da vladaju, īśvara-bhāvaś ca, i daju milostinju. To su osobine kṣatriya. Milostinja je dana od kṣatriya. Čak i u slučajima gdje su Muslimani vladari u ovoj zemlji, oni su također davali milostinju, zemlju i hram u Vrindavanu. Ima mnogo primjera. Aurangzeb je dao nešto zemlje, Jahangir je dao nešto zemlje. Postoji još uvijek jedan hram, on je bio sagrađen od Jahangira, a ma drugoj strani Yamunā postoji selo zvano Jahangir-pura. To je selo bilo dano brāhmaṇama za održavanje hrama. Stoga milostinja, to je posao kṣatriya, i oni rade yajñas, daju milostinju, vladaju, ne bježe od borbe, izazivaju, vrlo snažni, jaki - to su osobine kṣatriya. I vaiśya osobine - agrikultura. Kṛṣi. Kṛṣi-gorakṣya, i zaštita krava, Kṛṣi-gorakṣya-vāṇijyam. I ako postoji višak, onda vāṇijya, trgovina. Inače nema govora o trgovini. I vaiśya... I śūdra, paricaryātmakam (BG 18.44)— raditi za neku plaću. To je ovaj kovač, zlatar, tkalac. Uzmete neki posao od njega i platite mu nešto, održavate ga. To je śūdra. Stoga je rečeno u śāstri, kalau śūdra-sambhavaḥ. U Kali-yugi gotovo svi su śūdre. Pronaći ćete da su oni zainteresirani za prihvaćanje neke usluge. Čak i ako je netko rođen u brāhmaṇa obitelji, on traži neki dobar posao. To je mentalitet śūdre. To nije posao brāhmaṇe. Brāhmaṇa neće prihvatiti nečiju uslugu, niti kṣatriyas, niti vaiśyas. Samo śūdras.