SL/Prabhupada 0241 - Čutila so kot kače



Lecture on BG 2.3 -- London, August 4, 1973

V vedski literaturi so nebesa opisana kot tri-daśa-pūr. Tri-daśa-pūr. Tri-daśa-pūr pomeni, da obstaja triintrideset milijonov polbogov, ki imajo svoje planete. To se imenuje tri-daśa-pūr. Tri pomeni tri in daśa pomeni deset. Tako da trinintrideset ali trideset. Kakorkoli, tri-daśa-pūr ākāśa-puṣpāyate. Ākāśa-puṣpa pomeni nekaj namišljenega, nekaj namišljeno. Kot roža na nebu. Roža naj bi bila v vrtu, toda če si kdo predstavlja rožo na nebu, je to nekaj namišljenega. Zato je za bhakte, to nebeško povišanje na nebeške planete, kot roža na nebu. Tri-daśa-pūr ākāśa-puṣpāyate. Kaivalyaṁ narakāyate. Jñānī in karmīji. In durdāntendriya-kāla-sarpa-paṭalī protkhāta-daṁstrāyate. Potem jogiji. Jogiji poskušajo. Jogi pomeni yoga indriya-samyama, kontrola čutov. To je jogijska praksa. Naša čutila so zelo močna. Tako moramo mi, vajšnave, od vsega, najprej poskušati kontrolirati jezik. Jogiji prav tako poskušajo kontrolirati čute, ne zgolj jezika, še vse ostale, deset vrst čutov, s pomočjo jogijskega mističnega procesa. Zakaj poskušajo s kontrolo? Zato, ker so čutila kot kače. Kača... Kot, kjerkoli se že dotaknejo, prinašajo smrt. Prisotna je poškodba, vse do smrti. To je pojasnjeno: tako kot naš spolni nagon. Težave se pojavijo takoj, ko je prisotna spolnost zunaj zakona. Seveda je to v današnjih časih postalo precej enostavno. Včasih je bilo to v Indiji posebej težko. Mlada punca je bila zmeraj zaščitena, kajti če bi se družila s fanti, bi na tak ali drugačen način, takoj ko bi prišlo do spolnosti, zanosila. Potem bi jo bilo nemogoče oddati v zakon. Ne. Dotaknjena je s strani kače. To je... vedska civilizacija je zelo stroga. Ker je celoten namen tega, v tem, kako priti nazaj domov, nazaj k Bogu. Nič čutnega uživanja, jesti, piti, poročiti se, uživati. To ni cilj človeškega življenja. Tako da, je bilo vse planirano v skladu s tem ciljem. Viṣṇur aradhyate.

varṇāśramācāravatā
puruṣeṇa paraḥ pumān
viṣṇur āradhyate panthā
nānyat tat-toṣa-kāraṇam
(CC Madhya 8.58)

Varanašrama, ti brahmane, kšatrije, vajšnave, vsi so morali striktno upoštevati navodila in napotke za posamezno vejo. Brahmana se mora obnašati kot brahmana. Kšatrija kot... To je... Kot je Krišna rekel, "Ti si kšatrija; zakaj govoriš vse te neumnosti? Moraš!" Naitat tvayy upapadyate (BG 2.3). "Tega ne bi smel storiti na dva načina. Kot kšatrija tega ne bi smel storiti in kot Moj prijatelj, tega ne bi smel storiti. To je tvoja šibkost." Tako da, to je vedska civilizacija. Boj je za kšatrije. Brahmana se ne bo šel boriti. Brahmana je satyaḥ śamo damaḥ, on prakticira, kako postati pošten, kako postati čist, kako kontrolirati čute, kako kontrolirati um, kako postati enostaven, kako postati v polnosti zaveden vedske literature, kako to praktično iznesti v življenje, kako postati močan v prepričanju. To so brahmani. Podobno, kšatrije - bojevanje. To je potrebno. Vaiśya-kṛṣi-go-rakṣya-vāṇījyam (BG 18.44). Vsemu temu je potrebno striktno slediti.