SR/Prabhupada 0243 - Učenik dolazi kod duhovnog učitelja po prosvetljenje



Lecture on BG 2.9 -- London, August 15, 1973

Pradyumna: Prevod, "Sañjaya reče: Pošto je to izgovorio, Arjuna, kažnjavalac neprijatelja, reče Kṛṣṇi, 'Govinda, neću se boriti' i zaćuta"

Prabhupāda: U prethodnom stihu Arjuna kaže "Nema koristi od ove borbe zato što su na drugoj strani sve moji rođaci i njihovim ubistvom, čak i ako pobedim, šta dobijam?" Ovo smo objasnili, da se takva vrsta odbijanja ponekad događa zbog neznanja. Zapravo, nije baš previše inteligentno izrečena. Na taj način evam uktvā "reći da, 'Nema koristi (profita) od borbe'." Evam uktvā, "reći da," hṛṣīkeśam, on se obraća (govori) gospodaru čula. A u prethodnom stihu je rekao śiṣyas te 'haṁ prapannam: (BG 2.7) "Ja sam tvoj predani učenik." Dakle, Kṛṣṇa postaje duhovni učitelj, a Arjuna postaje učenik. Pre toga, oni su razgovarali kako prijatelji. Ali, prijateljskim razgovorom ne može da se reši ni jedno ozbiljno pitanje. Kada je u pitanju nešto ozbiljno, o tome moraju razgovarati autoiteti.

Dakle, hṛṣīkeśam, objasnio sam već nekoliko puta. Hṛṣīka znači čula, a īśa znači gospodar. Hṛṣīka-īśa, spajaju se u jednu reč: Hṛṣīkeśa. Slično tome i Arjuna. Guḍāka īśa. Guḍāka znači tama, a īśa... Tama znači neznanje.

ajñāna-timirāndhasya
jñānāñjana-śalākayā
cakṣur-unmīlitaṁ yena
tasmai śrī-guruve namaḥ

Dužnost duhovnog učitelja... Jedan śiṣya, učenik, dolazi kod duhovnog učitelja po prosvetljenje. Svi su rođeni budalasti. Svi. Čak i ljudska bića, zato što su oni nastali evolucijom od životinja, pa su po rođenju svi isti - neznalice poput životinja. Zato, bez obzira što je neko ljudsko biće, treba mu edukacija (poduka). Životinje ne mogu da se obrazuju, ali ljudska bića mogu. Prema tome, śāstre kažu, nāyaṁ deho deha-bhājāṁ nṛloke kaṣṭān kāmān arhate vid-bhujāṁ ye (SB 5.5.1). Već sam nekoliko puta recitovao ovaj stih... U oblicima nižim od ljudskog, mora se veoma teško raditi samo za četiri životne potrebe: jedenje, spavanje, parenje i branjenje. Zadovoljavanje čula. Glavna stvar je zadovoljenje čula. Zato, svi moraju da rade veoma naporno. Ali, u ljudskom obliku života, Kṛṣṇa nam daje toliko mnogo mogućnosti, inteligenciju. Mi možemo da stvorimo veoma uobne uslove za život, ali kako bi dostigli savršenstvo u svesnosti Kṛṣṇe. Vi živite udobno. To je u redu. Ali, nemojte živeti kao životinje jednostavno povećavajući zadovoljenje čula. Ljudi se trude da žive udobno, ali oni žele da žive udobno zbog zadovoljavanja čula. To je greška moderne civilizacije. Yuktāhāra-vihāraś ca yogo bhavati siddhiḥ. U Bhagavad-gīti je rečeno yuktāhāra. Da, ti moraš jesti, moraš spavati, moraš zadovoljiti svoja čula, moraš da organizuješ svoju odbranu - koliko je god moguće, a da se pažnja previše ne poremeti. Moramo da jedemo, yuktāhāra. To je činjenica. Ali ne atyāhara. Rūpa Gosvāmī je dao savet u svojoj Upadeśāmṛti,

atyāhāraḥ prayāsaś ca
prajalpo niyamagrahaḥ
laulyaṁ jana-saṅgaś ca
ṣaḍbhir bhaktir vinaśyati
(NOI 2)

Ako želite da napredujete u duhovnoj svesnosti - zato što je to jedini cilj života - onda ne bi trebalo da jedeš više (nego što je potrebno), atyāhāraḥ, ili da sakupljaš više (stvari). Atyāhāraḥ prayāsaś ca prajalpo niyamagrahaḥ. To je naša filozofija.