HR/Prabhupada 0317 - Mi se ne predajemo Krishni. To je Bolest: Difference between revisions

(Created page with "<!-- BEGIN CATEGORY LIST --> Category:1080 Croatian Pages with Videos Category:Prabhupada 0317 - in all Languages Category:HR-Quotes - 1974 Category:HR-Quotes -...")
 
(Vanibot #0023: VideoLocalizer - changed YouTube player to show hard-coded subtitles version)
 
Line 7: Line 7:
[[Category:HR-Quotes - in India, Bombay]]
[[Category:HR-Quotes - in India, Bombay]]
<!-- END CATEGORY LIST -->
<!-- END CATEGORY LIST -->
<!-- BEGIN NAVIGATION BAR -- DO NOT EDIT OR REMOVE -->
{{1080 videos navigation - All Languages|Croatian|HR/Prabhupada 0316 - Ne pokušavajte imitirati, to je vrlo opasno|0316|HR/Prabhupada 0318 - Priđite suncu|0318}}
<!-- END NAVIGATION BAR -->
<!-- BEGIN ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->
<!-- BEGIN ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->
<div class="center">
<div class="center">
Line 15: Line 18:


<!-- BEGIN VIDEO LINK -->
<!-- BEGIN VIDEO LINK -->
{{youtube_right|bfTj-Val6Jg|Mi se ne predajemo Krishni. To je Bolest <br/>- Prabhupada 0317 }}
{{youtube_right|c8q9FfW8vHg|Mi se ne predajemo Krishni. To je Bolest <br/>- Prabhupāda 0317 }}
<!-- END VIDEO LINK -->
<!-- END VIDEO LINK -->


<!-- BEGIN AUDIO LINK -->
<!-- BEGIN AUDIO LINK -->
<mp3player>http://vaniquotes.org/w/images/740327BG.BOM_clip4.mp3</mp3player>
<mp3player>https://s3.amazonaws.com/vanipedia/clip/740327BG.BOM_clip4.mp3</mp3player>
<!-- END AUDIO LINK -->
<!-- END AUDIO LINK -->


Line 27: Line 30:


<!-- BEGIN TRANSLATED TEXT -->
<!-- BEGIN TRANSLATED TEXT -->
Pokušajte razumjeti što je religija. Bog je jedan. Bog ne može reći negdje "Ovo je religija i ovo nije religija." Bog je rekao, Bhagavān Kṛṣṇa je rekao u Bhagavad-gītā... Ovdje je rečeno da yadā yadā hi dharmasya glānir bhavati ([[Vanisource:BG 4.7|BG 4.7]]), paritrāṇāya sādhū... U sljedećem stihu On je rekao,  
Pokušajte razumjeti što je religija. Bog je jedan. Bog ne može reći negdje "Ovo je religija i ovo nije religija." Bog je rekao, Bhagavān Kṛṣṇa je rekao u Bhagavad-gītā... Ovdje je rečeno da yadā yadā hi dharmasya glānir bhavati ([[Vanisource:BG 4.7 (1972)|BG 4.7]]), paritrāṇāya sādhū... U sljedećem stihu On je rekao,  


:paritrāṇāya sādhūnāṁ
:paritrāṇāya sādhūnāṁ
Line 33: Line 36:
:dharma-saṁsthāpanārthāya
:dharma-saṁsthāpanārthāya
:sambhavāmi yuge yuge
:sambhavāmi yuge yuge
:([[Vanisource:BG 4.8|BG 4.8]])
:([[Vanisource:BG 4.8 (1972)|BG 4.8]])


Dva posla, Kṛṣṇina. Zato jer je On već objasnio, bhūtānām īśvaraḥ. "Ja sam kontrolor svih živih bića" Stoga kad je prisutno odstupanje u izvršenju dharme, tada On kažnjava i nagrađuje. Paritrāṇāya sādhūnāṁ vināśāya ca duṣkṛtām. Dvije stvari.  
Dva posla, Kṛṣṇina. Zato jer je On već objasnio, bhūtānām īśvaraḥ. "Ja sam kontrolor svih živih bića" Stoga kad je prisutno odstupanje u izvršenju dharme, tada On kažnjava i nagrađuje. Paritrāṇāya sādhūnāṁ vināśāya ca duṣkṛtām. Dvije stvari.  


Baš kao što je dužnost vlade da daje zaštitu onim građanima koji poštuju zakon i da kažnjava zločince. Ovo su dvije dužnosti vlade. I vrhovna vlada, Kṛṣṇa... Odakle je ova ideja došla? Vlada štiti poslušne građane, ili daje zaštitu, a za neposlušne, tu je isto zaštita, ali kroz kažnjavanje. Dharma znači, kako Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gītā, sarva-dharmān parityajya mām ekaṁ śaraṇaṁ vraja ([[Vanisource:BG 18.66|BG 18.66]]). Ovo je dharma. Ovo je dharma. I naša dharma, naša odlika je isto to.  
Baš kao što je dužnost vlade da daje zaštitu onim građanima koji poštuju zakon i da kažnjava zločince. Ovo su dvije dužnosti vlade. I vrhovna vlada, Kṛṣṇa... Odakle je ova ideja došla? Vlada štiti poslušne građane, ili daje zaštitu, a za neposlušne, tu je isto zaštita, ali kroz kažnjavanje. Dharma znači, kako Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gītā, sarva-dharmān parityajya mām ekaṁ śaraṇaṁ vraja ([[Vanisource:BG 18.66 (1972)|BG 18.66]]). Ovo je dharma. Ovo je dharma. I naša dharma, naša odlika je isto to.  


Zato jer svatko od nas, mi se predajemo nekome. Analizirajte svakog. Svatko ima nekog pretpostavljenog, nekog kome se predao. To može biti njegova obitelj, njegova žena, ili njegova vlada, njegova zajednica, njegovo društvo, njegova politička stranka. Bilo gdje da idete, odlika je da se predamo. To se ne može izbjeći. O tome je bio razgovor sa Profesorom Katovsym u Moskvi. Pitao sam ga, "Sada, dobili ste Komunističku filozofiju. Mi smo dobili našu Kṛṣṇinu filozofiju. Gdje je razlika u filozofiji? Vi ste se predali Lenjinu, a mi smo se predali Kṛṣṇi. Gdje je razlika?" Svatko se treba predati. Nije važno gdje se predaje. Ako je predavanje u redu, tada su stvari u redu. Ako predavanje nije u redu, tada ni stvari nisu u redu. Ovo je filozofija. Znači mi se predajemo.  
Zato jer svatko od nas, mi se predajemo nekome. Analizirajte svakog. Svatko ima nekog pretpostavljenog, nekog kome se predao. To može biti njegova obitelj, njegova žena, ili njegova vlada, njegova zajednica, njegovo društvo, njegova politička stranka. Bilo gdje da idete, odlika je da se predamo. To se ne može izbjeći. O tome je bio razgovor sa Profesorom Katovsym u Moskvi. Pitao sam ga, "Sada, dobili ste Komunističku filozofiju. Mi smo dobili našu Kṛṣṇinu filozofiju. Gdje je razlika u filozofiji? Vi ste se predali Lenjinu, a mi smo se predali Kṛṣṇi. Gdje je razlika?" Svatko se treba predati. Nije važno gdje se predaje. Ako je predavanje u redu, tada su stvari u redu. Ako predavanje nije u redu, tada ni stvari nisu u redu. Ovo je filozofija. Znači mi se predajemo.  


Śrī Caitanya Mahāprabhu je ovo objasnio. Jīvera svarūpa haya nitya-kṛṣṇa-dāsa ([[Vanisource:CC Madhya 20.108-109|CC Madhya 20.108-109]]). Mi se predajemo, ali mi se ne predajemo Kṛṣṇi. Ovo je bolest. Ovo je bolest. I pokret svjesnosti Kṛṣṇe znači da liječimo ovu bolest. Liječimo ovu bolest. Kṛṣṇa isto objašnjava. On kaže, yadā yadā hi dharmasya ([[Vanisource:BG 4.7|BG 4.7]]). The dharmasya glāniḥ, razlike u pitanju izvršenja religije, kada je prisutno odstupanje, Kṛṣṇa kaže, tadātmānaṁ sṛjāmy aham. I abhyutthānam adharmasya. Dvije stvari su tu. Kada se ljudi ne predaju Kṛṣṇi, oni proizvode tako puno Kṛṣṇa. Tako puno nitkova da im se predamo. To je adharmasya. Dharma znači da se predamo Kṛṣṇi, ali umjesto predavanja Kṛṣṇi, oni se žele predati mačkama, psima, ovome, onome, tako puno stvari. To je adharma.  
Śrī Caitanya Mahāprabhu je ovo objasnio. Jīvera svarūpa haya nitya-kṛṣṇa-dāsa ([[Vanisource:CC Madhya 20.108-109|CC Madhya 20.108-109]]). Mi se predajemo, ali mi se ne predajemo Kṛṣṇi. Ovo je bolest. Ovo je bolest. I pokret svjesnosti Kṛṣṇe znači da liječimo ovu bolest. Liječimo ovu bolest. Kṛṣṇa isto objašnjava. On kaže, yadā yadā hi dharmasya ([[Vanisource:BG 4.7 (1972)|BG 4.7]]). The dharmasya glāniḥ, razlike u pitanju izvršenja religije, kada je prisutno odstupanje, Kṛṣṇa kaže, tadātmānaṁ sṛjāmy aham. I abhyutthānam adharmasya. Dvije stvari su tu. Kada se ljudi ne predaju Kṛṣṇi, oni proizvode tako puno Kṛṣṇa. Tako puno nitkova da im se predamo. To je adharmasya. Dharma znači da se predamo Kṛṣṇi, ali umjesto predavanja Kṛṣṇi, oni se žele predati mačkama, psima, ovome, onome, tako puno stvari. To je adharma.  


Kṛṣṇa nije došao da uspostavi takozvanu Hindu religiju ili Muslimansku religiju ili Kršćansku religiju. Ne. On je došao da uspostavi stvarnu religiju. Stvarna religija znači da moramo podčiniti, predati, stvarnoj osobi. To je prava religija. Mi se predajemo. Svatko ima neku ideju. On se predaje tamo. Ili politički, društveno, ekonomski, religiozno, bilo šta. Svatko ima neku ideju. I vođa tog ideala je isto tamo. Znači naš posao je da se predamo. To je činjenica. Ali mi ne znamo gdje da se predamo. To je teškoća. I zateo što je predavanje pogrešno ili krivo usmjereno, stoga je cijeli svijet u kaotičnom stanju.  
Kṛṣṇa nije došao da uspostavi takozvanu Hindu religiju ili Muslimansku religiju ili Kršćansku religiju. Ne. On je došao da uspostavi stvarnu religiju. Stvarna religija znači da moramo podčiniti, predati, stvarnoj osobi. To je prava religija. Mi se predajemo. Svatko ima neku ideju. On se predaje tamo. Ili politički, društveno, ekonomski, religiozno, bilo šta. Svatko ima neku ideju. I vođa tog ideala je isto tamo. Znači naš posao je da se predamo. To je činjenica. Ali mi ne znamo gdje da se predamo. To je teškoća. I zateo što je predavanje pogrešno ili krivo usmjereno, stoga je cijeli svijet u kaotičnom stanju.  

Latest revision as of 16:47, 30 September 2018



Lecture on BG 4.7 -- Bombay, March 27, 1974

Pokušajte razumjeti što je religija. Bog je jedan. Bog ne može reći negdje "Ovo je religija i ovo nije religija." Bog je rekao, Bhagavān Kṛṣṇa je rekao u Bhagavad-gītā... Ovdje je rečeno da yadā yadā hi dharmasya glānir bhavati (BG 4.7), paritrāṇāya sādhū... U sljedećem stihu On je rekao,

paritrāṇāya sādhūnāṁ
vināśāya ca duṣkṛtām
dharma-saṁsthāpanārthāya
sambhavāmi yuge yuge
(BG 4.8)

Dva posla, Kṛṣṇina. Zato jer je On već objasnio, bhūtānām īśvaraḥ. "Ja sam kontrolor svih živih bića" Stoga kad je prisutno odstupanje u izvršenju dharme, tada On kažnjava i nagrađuje. Paritrāṇāya sādhūnāṁ vināśāya ca duṣkṛtām. Dvije stvari.

Baš kao što je dužnost vlade da daje zaštitu onim građanima koji poštuju zakon i da kažnjava zločince. Ovo su dvije dužnosti vlade. I vrhovna vlada, Kṛṣṇa... Odakle je ova ideja došla? Vlada štiti poslušne građane, ili daje zaštitu, a za neposlušne, tu je isto zaštita, ali kroz kažnjavanje. Dharma znači, kako Kṛṣṇa kaže u Bhagavad-gītā, sarva-dharmān parityajya mām ekaṁ śaraṇaṁ vraja (BG 18.66). Ovo je dharma. Ovo je dharma. I naša dharma, naša odlika je isto to.

Zato jer svatko od nas, mi se predajemo nekome. Analizirajte svakog. Svatko ima nekog pretpostavljenog, nekog kome se predao. To može biti njegova obitelj, njegova žena, ili njegova vlada, njegova zajednica, njegovo društvo, njegova politička stranka. Bilo gdje da idete, odlika je da se predamo. To se ne može izbjeći. O tome je bio razgovor sa Profesorom Katovsym u Moskvi. Pitao sam ga, "Sada, dobili ste Komunističku filozofiju. Mi smo dobili našu Kṛṣṇinu filozofiju. Gdje je razlika u filozofiji? Vi ste se predali Lenjinu, a mi smo se predali Kṛṣṇi. Gdje je razlika?" Svatko se treba predati. Nije važno gdje se predaje. Ako je predavanje u redu, tada su stvari u redu. Ako predavanje nije u redu, tada ni stvari nisu u redu. Ovo je filozofija. Znači mi se predajemo.

Śrī Caitanya Mahāprabhu je ovo objasnio. Jīvera svarūpa haya nitya-kṛṣṇa-dāsa (CC Madhya 20.108-109). Mi se predajemo, ali mi se ne predajemo Kṛṣṇi. Ovo je bolest. Ovo je bolest. I pokret svjesnosti Kṛṣṇe znači da liječimo ovu bolest. Liječimo ovu bolest. Kṛṣṇa isto objašnjava. On kaže, yadā yadā hi dharmasya (BG 4.7). The dharmasya glāniḥ, razlike u pitanju izvršenja religije, kada je prisutno odstupanje, Kṛṣṇa kaže, tadātmānaṁ sṛjāmy aham. I abhyutthānam adharmasya. Dvije stvari su tu. Kada se ljudi ne predaju Kṛṣṇi, oni proizvode tako puno Kṛṣṇa. Tako puno nitkova da im se predamo. To je adharmasya. Dharma znači da se predamo Kṛṣṇi, ali umjesto predavanja Kṛṣṇi, oni se žele predati mačkama, psima, ovome, onome, tako puno stvari. To je adharma.

Kṛṣṇa nije došao da uspostavi takozvanu Hindu religiju ili Muslimansku religiju ili Kršćansku religiju. Ne. On je došao da uspostavi stvarnu religiju. Stvarna religija znači da moramo podčiniti, predati, stvarnoj osobi. To je prava religija. Mi se predajemo. Svatko ima neku ideju. On se predaje tamo. Ili politički, društveno, ekonomski, religiozno, bilo šta. Svatko ima neku ideju. I vođa tog ideala je isto tamo. Znači naš posao je da se predamo. To je činjenica. Ali mi ne znamo gdje da se predamo. To je teškoća. I zateo što je predavanje pogrešno ili krivo usmjereno, stoga je cijeli svijet u kaotičnom stanju.

Mi zamjenjujemo ovo predavanje za ono predavanje. Nećemo više Kongresnu Stranku. Sada Komunistička Stranka. Ponovo "Nećemo više Komunističku stranku. Ova... Ova stranka, ona stranka." Koja je korist od mijenjanja stranaka? Zato jer ova stranka ili ona stranka, oni nisu predani Kṛṣṇi. Dakle ako niste došli do točke predavanja Kṛṣṇi, ne može biti mira. To je poanta. Mijenjajući prženje na tavi sa vatrom neće vas spasiti.