HR/Prabhupada 0202 - Tko može voljeti bolje od propovjednika?



Morning Walk -- May 17, 1975, Perth

Amogha: Nojevi zavuku glavu u rupu u zemlji.

Prabhupada: Da.

Paramahansa: Ipak, sigurno postoji neki napredak, jer toliko njih se pridružuje pokretu Hare Krišna.

Prabhupada: Oni uistinu napreduju. Bhava-maha-davagni-nirvapanam. Njihove materijalne brige će se uskoro svršiti. Oni napreduju. Ćeto-darpana-marđanam bhava-maha-davagni-nirvapanam. (Ćaitanja Ćaritamrita, Antja 20.12). Pjevanjem Hare Krišna mantre njihova zaprljana srca biće pročišćena, i čim se pročiste u potpunosti - problemi materijalne egzistenscije će prestati. Nema više nespokojstva.

Paramahansa: Oni izgledaju sretni, ali... Štovatelji Krišne izgledaju sretni, ali ne obavljaju mnogo praktičnog rada. Oni uvek pjevaju i igraju i mole za novčanu donaciju. Ali ne čine ništa praktično. Samo nas nekolicina obavlja toliko mnogo praktičnih stvari.

Prabhupada: Igranje nije rad? I pisanje knjige - nije rad? Prodaja knjiga - nije rad? Što je onda rad? Hm? Majmunsko skakanje? Je li? Je li to rad?

Amogha: Ali mi praktično pomažemo ljude u bolnici ili alkoholičare...

Prabhupada: Ne to, već... A kako im to pomažeš? Misliš li da ako neko ode u bolnicu - da će izbjeći smrt? Reci kako im to pomažeš? Ti samo misliš da im pomažeš.

Amogha: Ali, ta osoba onda živi dulje.

Prabhupada: To je besmislica. Koliko dugo možeš živjeti? Kada dođe vrijeme za umiranje - ti nećeš moći da produljiš život čak ni za momenat. Kada čovek umire - njegov život je svršen. Mogu li tvoja injekcija ili lijek produžiti život za još koju minutu? Postoji li takav lijek?

Amogha: Pa, izgleda da postoji.

Prabhupada: Ne postoji.

Amogha: Ponekad uzimanje lijeka produži život osobi za još neko vrijeme.

Paramahansa: Oni vele da će usavršenje presađivanja srca učiniti da ljudi žive još dulje...

Prabhupada: Oni mogu da vele... Ako znamo da su neki ljudi bitange - zašto bi morali da vjerujemo u njihove priče? Nikogoviće treba smatrati bitangama, to je sve. (neko povika nečega ružnog iz daljine; Prabhupada na to reagira imitirajući lavjež). (smijeh). Još jedna bitanga. Uživa u životu. Znači, svijet je pun nikogovića. Trebali bi biti veoma pesimistični u pogledu ovoga svijeta, ali nikako optimistični. Dok ne postaneš pesimist, nećeš moći da se vratiš doma, u duhovni svijet. Sve dok imaš i najmanju želju za ovim svijetom i misliš "ovde je dobro" - moraćeš ostat ovdje. Da. Krišna je toliko isključiv.

Paramahansa: Ali, Isus Krist veli: "Voli svoga brata kao što voliš sebe". Znači ako volimo svoga brata...

Prabhupada: Takvu ljubav i mi iskazujemo. Mi darujemo svjesnost Krišne. To znači voljeti, istinski voljeti. Mi osobi darujemo vječni život, vječni spokoj. Ako ih ne bi voljeli - zašto bi smo onda tolerirali toliko nedaća? Propovjednik mora voljeti ljude. Inače, - zašta bi se toliko mučio? On može ostati doma i raditi za sebe. Zašto bi se toliko patio? Zašto bih ja u mojim osamdesetim godinama došao ovdje - ako ne osjećam ljubav za ljude? Dakle, ko može voljeti ljude više od propovjednika (ljubavi prema Gospodu)? On čak voli i životinje. On stoga i propovijeda: "Nemojte jesti mijeso". Da li i te bitange vole životinje? Oni njih jednostavno jedu, i vole isključivo svoju zemlju - to je sve. Nema govora o ljubavi. Njihova "ljubav" je jednostavno - čulno zadovoljenje. Ako neko izražava ljubav - to znači da je svjestan Krišne. Inače je nitkov. Bitange rade samo za sopstveno čulno zadovoljenje, ali će postavit tablu na kojoj stoji: "Ja volim svakoga". To je njihov pravi biznis. I budale to prihvataju, "O, ovaj čovek je veliki filantropist". Ali nitkov ne voli nitkoga - osim njegovih čula. To je sve. Sluga svojih čula, i ništa drugo.