HR/Prabhupada 0230 - Po Vedskoj civilizaciji,postoje četiri klase u društvu
Lecture on BG 2.1-5 -- Germany, June 16, 1974
To (Bhagavad-gita) je zapravo bila diskusija između Arđune i Krišne, trenutak prije početka Bitke na Kurukšetri. Pravi predmet diskusije je dat u okviru objave rata... Arđuna je saznao da, "na protivničkoj strani su moji rođaci", i stoga je bio nevoljan da ih pobije. Krišna je onda posavjetovao Arđunu, "Svako treba da izvršava svoju propisanu dužnost..."... ... "bez da uzima u obzir lični gubitak ili dobit". Po Vjedskoj civilizaciji, postoje četiri različite sekcije u društvu. Te sekcije su prisutne svuda u svijetu. To je potpuno prirodno. Kao što studijom našega tijela zaključujemo da postoji glava, ruka, stomak i noga... ...tako i u društvu mora postojati klasa ljudi (brahmane) koje treba smatrati mozgom tog društva... ... a treba da postoji još i klasa ljudi (kšatrije) koji će štititi društvo od raznih opasnosti... ... pa onda i klasa ljudi (vaišje) koji su stručnjaci u proizvodnji žitarica za ishranu... ...a ujedno i stručnjaci za zaštitu krava i trgovinu. Ostatak ljudskog stanovništva - naime oni koji ne mogu da djeluju kao mozak društva, niti ga mogu zaštititi od opasnosti... ...niti su u stanju proizvesti žitarice i zaštititi krave - takva klasa ljudi se nazivaju "šudre" (radnička klasa) ... ...Neizbježno je - da bi tijelo bilo kompletno - da postoji odeljenje mozga, odeljenje ruku... ...odeljenje stomaka, i odeljenja za hodanje i izvršavanje rada.
Arđuna je pripadao grupi ljudi zaduženih za zaštitu društva (kšatrije, administratori, upravitelji, vladari). I kada je (jedan takav kšatrija, kao što je bio) Arđuna odbio da se bori... ...Krišna ga je posavjetovao, "Tvoja dužnost je da se boriš". Generalno govoreći, ubijanje uopće nije dobro, međutim - kada postoje neprijatelji, agresori... ...u tom slučaju se ubijanje ne smatra grijehom. Ta druga grupa u Boju na Kurukšetri (Kurui, Arđunini protivnici) ... ... Oni su predstavljali agresore u odnosu na Arđuninu grupu (Pandave). I dok je to bila samo scena za Bhagavad-gitu... ...Prava svrha (bitke) je bila da Krišna da instrukcije Arđuni u vezi duhovnoga razumijevanja.
Duhovno razumijevanje prvenstveno znači da se spozna što je duh... Ako prvo ne znamo što je duh - gdje je tu onda duhovno razumijevanje? Ljudi su previše zaokupljeni svojim biološkim tijelima. To se naziva "materijalizam". Ali kada shvatimo što je duh i kada se ponašamo u skladu sa tim shvatanjem - to se onda naziva "spiritualizam". Arđuna je oklijevao da se upusti u borbu sa protivnicima, jer je bio u tjelesnom srodstvu sa njima. Usled toga, počela je diskusija između Arđune i Krišne, prvo kao jedna prijateljska diskusija... Međutim, čim je Arđuna shvatio da prijateljski razgovor neće riješiti njegov problem - postao je Krišnin učenik. Arđuna se predao Krišni, "...šišjas te aham sadhi mam tvam prapanam" (BG 2.7: "...sada sam Tvoj učenik, i duša predana Tebi; molim Te - poduči me"). "Moj dragi Krišna, do sada smo razgovarali kao prijatelji. Od sada, ja sam samo Tvoj običan učenik"... "Molim Te, spasi me Tvojom instrukcijom. Šta mi je činiti?" U toj fazi, Krišna je ovako posavjetovao Arđunu : "Šri Bhagavan reče...(B.G. 2.11,'...žališ za onim što nije vrijedno žaljenja...mudraci ne žale ni za živima - a ni za mrtvima')". Neko može upitati : tko je taj koji je sve te stvari pojasnio Arđuni...?... ... i tko je zapravo autor Bhagavad-gite? Bhagavad-gitu je izgovorio lično Krišna (Svevišnji Gospod Bog)... ...U vidu diskusije između Krišne i Arđune (ratnik i princ iz familije Pandava), koju je zapisao (mudrac) Vjasadeva, i koja je kasnije objavljena u formi knjige. Baš kao što snimamo sve ovo što ja govorim, i kasnije to objavljujemo u formi knjige. Stoga se ovoj knjizi (Bhagavad-giti) ovako kaže : "bhagavan reče..." Vjasadeva je pisac, i on ne kaže "ovo ja lično izgovaram"... ... već Vjasadeva piše na sljedeći način, "i (onda) Vrhovna Božanska Ličnost veli (to i to)..."