HR/Prabhupada 0408 - Ugra karma znači bijesne aktivnosti
Cornerstone Laying -- Bombay, January 23, 1975
Baš kao što smo razgovarali o industriji. Industrije, oni su spomenuti u Bhagavad-gīti kao ugra-karma. Ugra-karma znači bijesne aktivnosti. Za života, mi se trebamo održavati. Āhāra-nidrā-bhaya-mai... To su primarne potrepštine ovog tijela, materijalnog tijela. Za to, Kṛṣṇa je rekao, annād bhavanti bhūtāni (BG 3.14). Anna - znači žitarice - mi trebamo. Annād bhavanti bhūtāni. Te žitarice možemo veoma lako proizvesti, agrikulturom. Na drugom mjestu, Kṛṣṇa kaže, kṛṣi-go-rakṣya-vāṇijyaṁ vaiśya-karma svabhāva-jam (BG 18.44). Možemo proizvesti dovoljno žitarica za naše održavanje, i cijeli svijet ima dovoljno zemlje. Putovao sam po cijelom svijetu minimalno četrnaest puta. Tijekom osam godina, putovao sam po cijelom svijetu, čak i u unutrašnjost. Vidio sam dovoljno zemlje, posebno u Africi, u Australiji, u Americi, i mi možemo proizvesti toliko mnogo žitarica, da deset puta ove sadašnje populacije može biti jednostavno održavano. Deset puta. Tu nema nestašice hrane. Ali je poteškoća da smo razgraničeni, "Ovo je moja zemlja." Netko kaže, "Ovo je Amerika, moja zemlja," "Australija, moja zemlja," "Afrika, moja zemlja," "Indija, moja zemlja." Ovo "moje" i "ja" Janasya moho 'yam ahaṁ mameti (SB 5.5.8). To se zove iluzija, to "ja" i "moje." "Ja sam ovo tijelo, i ovo je moja imovina." To se zove iluzija. I ova iluzija, ako smo na ovoj platformi iluzije, tada nismo bolji od životinja.
- yasyātma-buddhiḥ kuṇape tri-dhātuke
- sva-dhīḥ kalatrādiṣu bhauma ijya-dhīḥ
- yat-tīrtha-buddhiḥ salile na karhicij
- janeṣu abhijñeṣu sa eva go-kharaḥ
- (SB 10.84.13)
Go znači krava, i kharaḥ znači magarac. Oni koji su u tjelesnom konceptu života, ahaṁ mameti (SB 5.5.8), oni nisu bolji od tih magaraca i krava, znači životinja, To se odvija. Neću uzeti puno od tvog vremena, ali ću pokušati uvjeriti te, koja je svrha ovog pokreta svjesnosti Kṛṣṇe. Svrha ovog pokreta svjesnosti Kṛṣṇe je da spasi čovječanstvo od postajanja životinja, krava i magaraca. To je pokret. Oni su uspostavili svoju civilizaciju... Kao što je navedeno Bhagavad-gīti, životinja ili asura civilizacija, asura civilizacija, počinje sa pravṛttiṁ ca nivṛttiṁ ca janā na vidur āsurāḥ. Asura, demonska, civilizacija, oni ne znaju na koji način vode sebe za dostizanje savršenstva života, pravṛtti, i nivṛtti, i koje nećemo uzeti - povoljne i nepovoljne. Ljudski život... Svatko zna, "To je povoljno za mene, i ovo je nepovoljno za mene." Tako āsurāḥ janā, oni koji su demonske osobe, oni ne znaju ovo, da "Što je povoljno za mene i što nije povoljno za mene." Pravṛttiṁ nivṛttiṁ ca janā na vidur āsurāḥ, na śaucaṁ nāpi cācāraḥ: "To nema čistoće, nema dobrog ponašanja." Na satyaṁ teṣu vidya...: "I tu nema istine u njihovom životu." To je asura. Mi smo čuli mnogo puta, "asure," "asura civilizacija," "demonska civilizacija." To je početak.
- pravṛttiṁ ca nivṛttiṁ ca
- janā na vidur āsurāḥ
- na śaucaṁ nāpi cācāro
- na satyaṁ teṣu...
- (BG 16.7)
Satyam, tu nema istinoljubljivosti. I samo prvoklasni život znači brāhmaṇski život. Satyaṁ śaucaṁ tapo. Početak je satyam. Asura život nema satye, nema istine, i prvoklasni život u ljudskom društvu, brāhmaṇe, je satyaṁ śaucaṁ tapo, i titikṣa ārjavaḥ āstikyaṁ jñānaṁ vijñānam. To je prvoklasni život.
Tako naš pokret svjesnosti Kṛṣṇe je da stvori klasu ljudi, ideal, prvoklasne ljude sa satyaṁ śaucaṁ tapo śamaḥ damaḥ titikṣaḥ. To je božanska civilizacija. I ova božanska civilizacija može biti dana cijelom svijetu preko Indije. To je posebna privilegija Indije. Zato jer u drugim zemljama iza Indije, tu su skoro āsuri-janā i ugra-karma. Industrija i druga ugra-karma je došla iz Zapadnih zemalja. Ali na ovaj način ljudi neće biti sretni. To je veoma opširno objašnjeno u Šesnaestom Poglavlju Bhagavad-gīte. Duṣpūra akaṅkṣa. Njihove želje nikada neće biti zadovoljene ovim materijalnim napretkom. Oni ne znaju. Oni zaboravljaju. Tako mi smo odabrali ovaj Bombay. Bombay grad je najbolji grad, najnapredniji grad u Indiji, najbolji grad u Indiji. I ljudi su veoma lijepi. Oni su religiozno naklonjeni. Oni su bogati. Oni mogu prihvatiti bolje stvari veoma lijepo. Time želim započeti ovaj centar, Bombay, za širenje pokreta svjesnosti Kṛṣṇe. Iako tu je bilo toliko mnogo prepreka u mom naporu, dalje, ultimativno to je Kṛṣṇin posao. Biti će uspješan. Tako danas... Kamen temeljac je urađen prije dvije godine, ali tu je bilo mnogo, mnogo prepreka od asura janā. Sada, na ovaj način ili drugi, mi imamo malo olakšanja od takvih prepreka. Tako mi polažemo ovaj kamen temeljac na ovaj povoljan dan, i meni je veoma drago da ste nam se pridružili.