HR/Prabhupada 1068 - Postoje 3 vrste djelatnosti - u skladu sa različitim modusima prirode
660219-20 - Lecture BG Introduction - New York
Gospod Bog je 'purnam', ili 'potpuno savršen' ... ... i stoga nema šanse da On padne pod utjecaj zakona materijalne prirode. Osoba dakle treba da bude dovoljno inteligentna i da zna da osim Boga ... ... nitko nije vlasnik bilo čega u univerzumu. To je objašnjeno u 'Bhagavad-giti' 10.8,
"aham sarvasja prabhavo mataha sarvam pravartate ..." ("Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svijetova. Iz Mene sve izvire...") ... "... iti matva bhađante mam budha bhava-samanvitaha" (BG 10.8, "Mudri ljudi koji to savršeno znaju - služe Me sa predanošću, i slave Me svim srcem.").
Bog je taj originalni Tvorac. On je Tvorac čak i poluboga Brahme, kreatora materijalnog univerzuma. I to je objašnjeno u 'Giti' : Svevišnji Bog je Tvorac Brahme. U Jedanaestom Poglavlju 'Gite' (BG 11.39) Gospod Bog je oslovljen kao 'prapitamaha', ili 'pradjeda' ... ... dok je Brahma oslovljen kao 'pitamaha', ili 'djed' ... ... što znači da je Bog Tvorac i tog djeda, Brahme. Zbog toga niko ne bi smio položiti pravo vlasništva na bilo što ... ... već bi trebao prihvatiti samo one stvari koje mu je Gospod odrijedio kao kvotu neophodnu za održanje u životu. Postoji mnogo primjera kako da iskoristimo ono što je Bog odrijedio za nas. I to je objašnjeno u "Bhagavad-giti". Arđuna je u početku odlučio da ne treba da se bori u bici na Kurukšetri. To je bila njegova prvobitna namjera. Arđuna je rekao Gospodu da ne bi mogao uživati kraljevstvo nakon ubijanja svojih rođaka. Ta točka gledišta je bila bazirana na tjelesnom poimanju ... ... jer se Arđuna poistovjetio sa svojim materijalnim tijelom ... ... i tijelima svojih rođaka, tj. braće, nećaka, tasta i svoga djeda ... ... misleći da su oni dio njegovoga tijela, i on je tako razmišljao da bi zadovoljio njegove tjelesne prohtjeve. Bog je ispričao cjelokupnu "Bhagavad-gitu" samo da bi promjenio Arđunin ugao gledanja na stvari ... ... i na kraju je Arđuna prihvatio da radi pod vođstvom Vrhovnoga Boga ... ... objavljujući, "karišje vaćanam tava", (BG 18.73, "... izvršiću Tvoje naređenje").
Svrha ljudskoga bića u ovome svijetu nije da bi se svađalo kao mačke i psi. Ljudi moraju biti dovoljno inteligentni da bi shvatili važnost ljudskoga života ... ... i odbili da se ponašaju kao obične životinje. Ljudsko biće treba da shvati svrhu ljudskoga postojanja. Smjernice u tom pravcu su ponuđene u cjelokupnoj Vjedskoj literaturi, ali je sama srž izneta u "Bhagavad-giti". Vjedska literatura je namjenjena za ljudska bića - a ne za mačke i pse. Mačke i psi mogu ubijati životinje namjenjene njihovoj prehrani, i za to ih nitko neće smatrati griješnim. Međutim, ako čovjek ubije životinju da bi zadovoljio svoj neobuzdani ukus ... ... moraće prihvatiti odgovornost za kršenje zakona prirode. U "Bhagavad-giti" je jasno objašnjeno da postoje tri vrste djelatnosti ... ... u skladu sa različitim režimima materijalne prirode : aktivnosti u dobroti, aktivnosti u strasti i aktivnosti u neznanju. Slično tome, postoje i tri vrste hrane : ... hrana u dobroti, hrana u strasti, i hrana u neznanju. Svi ti subjekti su jasno opisani, te ako propisno koristimo uputstva "Bhagavad-gite" ... ... onda će naš cijeli život postati pročišćen, i u krajnjoj liniji postaćemo sposobni da dostignemo konačno odredište : "... jad gatva na nivartante tad dhama paramam mama" (BG 15.6, "...Osoba koja dostigne Moje boravište --- više se ne vraća u ovaj materijalni svijet").
Ta informacija je data u "Bhagavad-giti"... ... da iznad ovoga materijalnog neba --- postoji još i duhovno nebo, poznato kao 'sanatana nebo'. Na ovome nebu, nebu pokrivenom materijom --- nalazimo da je sve - privremeno. Sve prvo nastane, traje neko vrijeme - dajući nam pritom neki nus-proizvod ... ... a onda se to smanji i - potpuno nestane. To je zakon ovoga materijalnog svijeta ... Bilo da je riječ o ovome tijelu, parčetu voća ili bilo čemu drugome --- sve to ima svoj neizbježan kraj. Dakle, iznad ovoga privremenog svijeta postoji još jedan svijet o kome je data informacija ... "paras tasmat tu bhavo anjo..." (BG 8.20) ... "Postoji još jedna, vječna priroda...", 'sanatana' --- što znači 'vječna'. A 'điva',' živo biće' --- je također opisano kao sanatana, vječno: "mamaivamšo điva-loke điva-bhutaha sanatanaha..." (BG 15.7, "Živa bića u ovome uslovljenom svijetu su Moji vječni fragmenti, dijelići ..."); reč 'sanatana' znači, 'vječan'. Gospod Bog je također opisan kao 'sanatana' u Jedanaestom Poglavlju 'Gite'. I usled toga što imamo lični odnos sa Vrhovnim Gospodom, i zato što smo kvalitativno jednaki ... ... što se jednako odnosi na 'sanatana-dhama' nebo, 'sanatana' Svevišnju Božansku Ličnost, i 'sanatana' živa bića ... ... jer svi oni su na kvalitativno jednakom nivou. Dakle, cilj 'Bhagavad-gite' je da oživi našu sanatana djelatnost ... ... vječnu sanatana djelatnost, koja se naziva 'sanatana-dharma', to jest - 'vječno zanimanje živoga bića'. Mi smo trenutno i privremeno uključeni u različite aktivnosti, i sve te aktivnosti bivaju pročišćene ... ... Kada odbacimo sve te privremene aktivnosti, "sarva-dharman paritjađja" (BG 18.66, "Odbaci sve vrste religija i samo se predaj Meni ...") ... ... i kada prihvatimo aktivnosti koje Vrhovni Bog želi --- to se onda naziva 'naše čisto življenje'.